Ako bi postojalo samo jedno mjesto za koje bi se moglo reći da se upravo tu Bošnjaci bore za opstanak već 300 godina, onda bi to bez sumnje bila Fazlagića Kula. Fazlagića Kula je naziv za desetak bošnjačkih sela u općini Gacko. Fazlagića Kula je danas jedina bošnjačka mjesna zajednica u istočnoj Hercegovini. Ali nekada nije bilo tako.
Nastanak Fazlagića Kule
U ovom dijelu naše zemlje, gdje je historija zabilježila vremena rata i nekakvog primirja, ali nikad stvarnog mira, Bošnjaci su nekad živjeli u velikom broju. Fazlagića Kula je nastala nakon progona Bošnjaka iz Herceg Novog, kao izbjegličko naselje oko utvrde koja je trebala spriječiti da se ista sudbina ponovi Bošnjacima i ovdje. Fazlagića Kula se nalazi svega nekoliko kilometara od granice sa Crnom Gorom, odakle su vijekovima upadali hajduci koji su palili i pljačkali imovinu, a ljude ubijali ili odvodili u roblje. Tako se Fazlagića Kula 200 godina uspješno branila od svakog napada.
Ovaj prostor je kao i ostatak zemlje kasnije okupirala Austrougarska, ali je Kula ostala simbol nepobjedivosti Bošnjaka ovog prostora. Međutim, 20. vijek je donio novo vrijeme u ovaj kraj. Nakon što je pobjedom u Prvom svjetskom ratu, srpska vojska uspostavila Kraljevinu SHS, počeo je progon Bošnjaka u istočnoj Hercegovini. Stotine nekažnjenih ubistava, pljačke, napastvovanje žena i djevojaka, otmice, postali su svakodnevnica. To je natjeralo veliki broj Bošnjaka na iseljavanje u Sandžak ili dalje prema Turskoj, ali i u druge dijelove BiH. Nekadašnja kula je u međuvremenu propala, ali je Fazlagića Kula i dalje bila dovoljno jaka.
Drugi svjetski rat
Pokazalo se to u Drugom svjetskom ratu. Srpske snage su opkolile ovaj prostor i nastojale ga zauzeti i uništiti. Iako malobrojniji, Bošnjaci su se uspjeli odbraniti ovdje uz pomoć oružja koje su dobili od ustaške vojske. Pao je veliki broj žrtava na obje strane, ali Kula nije pala. U vrijeme dok su četnici harali cijelom istočnom Hercegovinom, Fazlagića Kula je bila jedino mjesto koje je Bošnjacima davalo nadu za opstanak u ovim krajevima.
Četnički komandanti su bijesni zbog otpora Bošnjaka u Kuli pisali i đeneralu Draži, ali im ni on nije mogao pomoći. Kula je nepobjediva, tako su svi vjerovali. Fazlagića Kula se predala tek na kraju Drugog svjetskog rata, ali partizanima. Na taj način, Bošnjaci su u Kuli izbjegli sudbinu svojih sunarodnjaka iz svih drugih sela istočne Hercegovine. Zločinci im to nisu mogli oprostiti. Koliko su mrzili ovo mjesto, govori i to da su ga nazivali “ustaškom kulom”, “malim Berlinom”, “đavoljom jazbinom” itd. Nisu mogli preboljeti što već 300 godina uzalud pokušavaju istrijebiti Bošnjake iz Fazlagića Kule.
Fazlagića Kula u agresiji na RBiH
Sve do 1992. godine. Sve je bilo spremno za konačni obračun sa Fazlagića Kulom. 17. juna 1992. godine, srpski agresor je zapalio i zemlju i nebo nad Fazlagića Kulom pješadijom, tenkovima, topovima, raketama, haubicama, transporterima, avionima… Bošnjaci su pružili otpor. Veliki otpor. Uništeno je nekoliko tenkova, a u borbi su ginuli i starci od preko 70 godina. Ipak, tolikoj sili se nije moglo oduprijeti. Fazlagića Kula je pala.
Ubijeno je više od 100 bošnjačkih civila, tačnije svi koji nisu uspjeli pobjeći. Najveći broj žrtava su činili stariji ljudi, od kojih su neki imali i preko 100 godina. Ostali su pobjegli u brda, odakle su se kasnije maršom dugim skoro 100 kilometara probili na slobodnu teritoriju. Fazlagića Kula je u potpunosti spaljena. Iz nje je opljačkano 23 000 ovaca, 1 370 krava, 200 automobila, 93 traktora, kamioni, kosilice… U čast pobjede iščekivane 300 godina, spjevani su guslarski stihovi:
“Gleda vila s Volujaka, čisto Gacko od Turaka,
Ne vidi se niđe bule, Fazlagića nema Kule.
Nema fesa nit’ dimija, niti odže da zavija,
Čast ti svaka Gacko ravno, što si čisto pravoslavno!”
Ipak, borba za Fazlagića Kulu nije završena. Kad su se 1999. godine povratnici vratili ovdje, rat u ostatku BiH je bio završen već četiri godine. Ovdje ne. Fazlagića Kula je granatirana iz minobacača, a tada je ubijena i jedna žena. To je jedini slučaj u BiH gdje su povratnici napadnuti artiljerijom. Ovo mjesto je i jedino u kojem je ponovo obnovljena džamija po drugi put zapaljena. Tako je na noć uoči Bajrama 2008. godine zapaljena džamija u Kuli. Od tada do danas svako malo srpski nacionalisti dolaze u ovo naselje i provociraju bošnjačku zajednicu koja broji oko 150 stanovnika.
Ipak, oni su i dalje odlučni opstati. Tako je npr. 2016. godine, jedino mjesto u entitetu RS gdje nije bilo glasanja na neustavnom referendumu povodom 9. januara, bila upravo Fazlagića Kula. Bošnjaci su stavili katanac na biračko mjesto i tako poručili da je to Bosna i Hercegovina, da tu niko nikad neće slaviti 9. januar. Ako vas put nekad nanese u ovaj zaboravljeni kraj, svratite u Fazlagića Kulu, tamo ćete pored mjesne džamije i šehidskog spomen obilježja, vidjeti kako se i dalje vihore naše zastave.
