Nakon što su im Talijani početkom decembra 1941. godine predali Foču, četnici pokreću napad na dolinu Sutjeske, južno od Foče. U napadu četnika iz Crne Gore i okolnih srpskih sela, nestaju cijela bošnjačka naselja, a ubijeno je, zaklano i živo spaljeno 412 Bošnjaka. 19. decembra 1941. godine, oko 1000 preživjelih Bošnjaka bježi jedinim mogućim izlazom, preko surove planine Zelengora, prekrivene snijegom. Ova kolona nesretnika se 12 dana probijala kroz litice, smetove, zaleđene stijene, bez hrane i na temperaturama daleko ispod nule. Ljudima su otpadali smrznuti dijelovi tijela, majke su tek rođenu djecu bacale niz litice, a bolesni starci su umirali…
Autor: Bosnevija
Berlinski kongres (1878.) koji je Bosnu i Hercegovinu dao Austrougarskoj, priznao je nezavisnost Crnoj Gori. Odlukama kongresa, Crnoj Gori je dodijeljen i prostor Plava i Gusinja (Sandžak), uprkos protivljenju tamošnjeg stanovništva. Ubrzo po odlukama kongresa, crnogorski knez Nikola sprema pohod na Plav i Gusinje. Prijeti opasnost da će im se ponoviti sudbina Bošnjaka Nikšića od prije par godina, nestanak. Osmanska vlada traži od Bošnjaka da se ne suprotstavljaju onom što je cijeli svijet dogovorio. Međutim, stanovništvo Plava i Gusinja odbija bilo kakvu pomisao na predaju. U novembru 1879. godine, velika crnogorska vojska je krenula u pohod. “Ručat ćemo u Plavu,…
1924. godine, Šahovići kod Bijelog Polja (crnogorski dio Sandžaka) su bili veliko bošnjačko naselje u tadašnjoj Kraljevini SHS. Početkom novembra je u rivalskom obračunu ubijen jedan lokalni pravoslavni činovnik, Boško Bošković, načelnik kolašinskog okruga. Za njegovo ubistvo su optuženi upravo Bošnjaci Šahovića. Tako se već u predvečerje 9. novembra, okupilo radi navodne osvete, oko 2 000 pravoslavaca koji su napali prethodno razoružano stanovništvo Šahovića. Osvetnici su te noći išli od kuće do kuće i ubijali sve živo što su zatekli, od tek rođenih beba do nepokretnih staraca. Pokolj je bio brutalan. Imamu je počupana kosa i brada, a onda mu je…
Večići su bošnjačko naselje kod Kotor Varoši u kojem je do agresije na RBiH živjelo oko 1000 stanovnika. Kada je počela agresija na ovom prostoru, jedino naselje koje je pružilo značajan otpor su bili Večići. U ovom naselju se u odbranu uključilo oko 350 muškaraca. Većina njih su bili nenaoružani, a svi skupa su imali oko 60, uglavnom lovačkih pušaka. Ipak, imali su jedan cilj – boriti se do zadnje kapi krvi! Napadi na Večiće su počeli već u junu 1992. godine. U napadima na ovo naselje je učestvovalo hiljade srpskih vojnika, a Večići su napadani i avionima. Večićani su…
Smješten između pet planina, na sjeveru Hercegovine, nalazi se Klis. Ovaj pitomi kraj koji se često naziva i “dolina Neretvice”, po rijeci koja je oduvijek bila poput njegove žile kucavice, poznat je po zelenilu, netaknutoj prirodi, nebrojenim izvorima, potocima i rječicama, nekropolama srednjovjekovnih stećaka, kestenovim šumama, borovnicama i svakojakom ljekovitom bilju. Ipak, više od svega drugog, Klis je nadaleko poznat po svojim ljudima, Klišanima. Na ovom prostoru koji čini trećinu teritorije grada Konjica, se nalaze desetine naselja i sela, koja su nekad bila izrazito naseljena. Bilo je tako sve do agresije na RBiH. Na ovom prostoru je živio skoro podjednak…
3. septembra 1941. godine, srpski zločinci su u bezdan jame Čavkarica žive bacili oko 800 Bošnjaka iz bilećkog kraja, izbrisavši sa lica zemlje cijele porodice i naselja. Zločin je preživjela samo 20-godišnja Hadžera Ćatović, koja je spašena iz jame nakon više od 70 dana. Kosti pobijenih Bošnjaka i danas se nalaze na dnu Čavkarice. 1941. godine, srpski vojnik imena Božo vodi Hadžeru prema jami. Preživjela je. 160 drugih Bošnjaka sa prezimenom Ćatović nije. 1992. godine, na vrata Hadžerine kuće lupa mladi srpski vojnik i viče: “Đe ti je zlato, Turkinjo?!” “Jesi li ti Božov unuk?”, odgovara Hadžera. “Otkud ti znaš…
Srpski zločinci su 21. augusta 1992. godine iz logora Trnopolje odveli oko 200 prijedorskih civila, Bošnjaka i Hrvata, radi navodne razmjene. Civili su dovedeni na lokalitet Korićanske stijene na planini Vlašić i postrojeni iznad provalije duboke preko 300 metara. U civile je pucano s leđa, a oni su padali niz liticu, direktno u smrt. Nakon što je obavljeno strijeljanje, u provaliju su bačene i bombe. Ubrzo su se na mjestu zločina našli mještani iz obližnjeg srpskog sela koji su pljačkali leševe, tražeći novac, skidajući im satove, pa čak i odjeću. Zločin na lokalitetu Korićanske stijene je bio tako monstruozan da…
1941. godine, Bosanska Krajina je pod okupacijom fašističkih snaga Nezavisne države hrvatske. Sukob ustaških snaga i naoružanih srpskih gerilaca u Lici se počeo prenositi i preko Une. 27. juli 1941. godine bio je dan kada su Srbi u Bosanskoj Krajini podigli ustanak. Ustanici od samog početka ostvaruju uspjehe u napadima, ali većinu njihovih žrtava zapravo čine bošnjački i hrvatski civili. Istog dana kada je počeo ustanak, ustanici zauzimaju Drvar, gdje u lokalnoj pilani na najsvirepije načine ubijaju preko 500 Bošnjaka i Hrvata koji su radili u pilani. Pokolj nedužnih civila traje i nastavlja se iz dana u dan. Zločinci svoje…
“Bijelo Hlivno, sokolovo gnijezdo, u tebi se sokolovi legu.” Još otkako ga je ban Stjepan II Kotromanić osvojio prije sedam stoljeća, Hlivno je uvijek bilo na bedemu Bosne. Zapadna granica Bosne se uvijek branila tu, a tamošnji Bošnjaci su živjeli život graničara domovine. Onaj ko bi sa zapadne strane, sa Jadrana, htio nauditi Bosni, morao je prvo savladati Hlivno. A to nije bilo lahko. Stoljećima je ovaj kameni grad bio nepobjediv. Opjevano u epskim, junačkim pjesmama, kao “bijeli grad”, “kameni grad”, “sokolovo gnijezdo”, Hlivno je bilo simbol bošnjačke snage. Atlagići, Firdusi, Bušatlije, Ljubunčići, Hamzalajbegovići, Nuhbegovići, Durakbegovići, Osmanbegovići i brojne druge…
Ako bi postojalo samo jedno mjesto za koje bi se moglo reći da se upravo tu Bošnjaci bore za opstanak već 300 godina, onda bi to bez sumnje bila Fazlagića Kula. Fazlagića Kula je naziv za desetak bošnjačkih sela u općini Gacko. Fazlagića Kula je danas jedina bošnjačka mjesna zajednica u istočnoj Hercegovini. Ali nekada nije bilo tako. Nastanak Fazlagića Kule U ovom dijelu naše zemlje, gdje je historija zabilježila vremena rata i nekakvog primirja, ali nikad stvarnog mira, Bošnjaci su nekad živjeli u velikom broju. Fazlagića Kula je nastala nakon progona Bošnjaka iz Herceg Novog, kao izbjegličko naselje oko…