Autor: Bosnevija

Danas je u okviru manifestacije “Dani pobjede, dani ponosa – Vlašić 2023” na najvišem vrhu ove planine, Paljeniku, podignuta zastava sa ljiljanima, tj. zastava RBiH. Zastava Republike Bosne i Hercegovine, dimenzija 5×10 metara na jarbolu koji je visine 17.5 metara.  Manifestaciji su prisustvovali predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Denis Bećirović, reisu-l-ulema IZ u BiH Husein ef. Kavazović te ostali mnogobrojni gosti iz političkog, vojnog i vjerskog života Bosne i Hercegovine. U veličanstvenoj operaciji iz marta 1995. godine, jedinice Prvog, Trećeg, Četvrtog i Sedmog korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine, oslobodile su ovu strateški…

Read More

Na putu spajanja “svih srpskih zemalja” od početka agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu stajao je V korpus ARBiH i kako je to zločinac Mladić rekao, njegova kičma, 505. bužimska brigada sa komandantom Izetom Nanićem. Nakon što su slomili Prvu autonomiju tokom ljeta 1994. godine, Bužimljani su se suočili sa do tada najvećom ofanzivom srpske vojske u ovom dijelu naše domovine. Operaciju “Breza ‘94” je isplanirao, organizovao i vodio lično Ratko Mladić. Sa skoro 15 000 vojnika koji su dolazili iz različitih dijelova BiH, Mladić je zamislio zauzeti Bužim, potom Cazin i izbiti pravo u Bihać. Na sastanku neposredno pred…

Read More

Godina je 1690. Kršćanska vojska već godinama napada Vrgorac (originalno Vrhgorac). Vrgorac, Imotski, Ljubuški i okolina već su 370 godina dijelom Bosne. Mletačka vojska zauzima grad, a u jednom napadu su zarobljena dvojica Bošnjaka, otac i sin iz ljubuške porodice Alendar. Hasan Alendar ima tek 8 godina kada biva odveden u ropstvo. Harambaša Šimun im je poštedio život, ali je uzeo malog Hasana kao taoca dok njegov otac ne skupi ogromnu količinu zlata za otkup iz ropstva. Proći će godine dok otac skupi potrebno zlato, ali uzalud. Hasan je odveden u franjevački samostan u Zaostrog, gdje je pokršten, dobio je…

Read More

Porodica je, po sociološkoj definiciji, osnovna ćelija društva. Mnogo skladnih porodica u cjelini čini skladno društvo. Bošnjačko društvo je u 21. vijeku suočeno sa različitim izazovima, a jedan od najvećih, ili barem najznačajnijih, je kako očuvati bošnjačku porodicu i vrijednosti koje se tradicionalno vezuju za nju. U vrijeme dinamičnih izmjena u sistemu vrijednosti u našem društvu, postoji mnogo načina kako se posljedice razaranja porodičnih vrijednosti manifestuju u našoj svakodnevnici. Npr. značajan pad nataliteta kod Bošnjaka ima svoje korijene i u promjenama koje su zahvatile bošnjačku porodicu, ali su migracije još izraženije. Sa druge strane, povećan broj razvedenih brakova, vanbračnih zajednica…

Read More

Nedjelja, 16. jula 1995. godine, počela je sukobima između čela kolone bošnjačkih muškaraca i pripadnika tzv. VRS. Nakon što su Bošnjaci uspjeli probiti jedan dio koridora, srpska strana je zatražila pregovore. Rezultat pregovora bio je dogovor prema kojem će tzv. VRS osigurati preostalim Bošnjacima u koloni miran prolaz do slobodnog teritorija 2. korpusa. Zvornik je još uvijek bio u opasnosti, pa je Pandurević po svaku cijenu želio dogovor. Dogovor je ispoštovan samo djelimično, jer je koridor uistinu otvoren neko vrijeme. Međutim, kada su Srbi shvatili da su naoružani Bošnjaci prešli na slobodnu teritoriju, zatvorili su koridor, dovodeći još hiljade nenaoružanih…

Read More

Mustafa Obradović iz Borojevića kod Stoca je imao 19 godina kada ga je tzv. HVO uhapsio i pritvorio u koncentracioni logor Gabela kod Čapljine. Uslovi za život logoraša u logoru Gabela su bili jako teški, a naročito je nedostajalo hrane. Logoraši su svakodnevno odvođeni na prisilni rad, pa se tako među njima našao i Mustafa. Jednog dana kad se vraćao sa prisilnog rada, uspio je sa sobom ponijeti komad hljeba kako bi ga mogao podijeliti sa ostalim logorašima. Međutim, kada su logoraši stigli nazad u logor, postrojio ih je upravnik logora, zloglasni Boško (Boko) Previšić i naredio im da iz…

Read More

Subota, 15. juli 1995. godine počela je sa zakopavanjem više hiljada bošnjačkih leševa, ljudi koji su ubijeni u posljednja 24 sata u Orahovcu i Petkovcima. U trenucima dok je trajalo kopanje masovnih grobnica za ubijene srebreničke Bošnjake, u Beogradu su trajali pregovori između Ratka Mladića i predstavnika međunarodne zajednice koji su rezultirali sporazumom. Sporazum je predviđao dozvolu holandskom bataljonu da napusti svoju bazu u Potočarima, a zauzvrat bi se srpska okupacija Srebrenice u potpunosti priznala. 15. jula je po prvi put došlo do direktnog okršaja između jedinica Armije Republike Bosne i Hercegovine i tzv. VRS prilikom proboja prema Tuzli, jer…

Read More

Petak, 14. jula 1995. godine. Samo sedmicu dana ranije, Srebrenica je živjela posljednji, relativno mirni dan, a u njoj se nalazilo više od 40 hiljada Bošnjaka. Sedam dana kasnije, u općini Srebrenica su se nalazile još samo manje grupe bošnjačkih muškaraca koje su se po šumama skrivale od srpskih tragača. Srebrenica je već bila opljačkana, a srpsko stanovništvo je počelo naseljavati grad i okolinu. Koliko je pljačka bila masovna, svjedoče izvještaji iz redova tzv. VRS, gdje se neki od komandanata žale nadređenima na vojnike koji ne žele da učestvuju u vojnim zadacima (čitaj: strijeljanju bošnjačkih zarobljenika) nego su se zajedno…

Read More

Noć sa 12. na 13. juli 1995. godine, Bošnjaci u Potočarima su proveli budni u strahu za vlastite živote i živote svojih najmilijih. Kada je nakon noći ispunjene terorom, konačno svanuo četvrtak, 13. juli 1995. godine, u Potočarima je nastao opći haos. Svi su izbezumljeno pokušavali probiti se prema autobusima koji su počevši od 7 sati nastavili sa procesom deportacije izbjeglica prema Kladnju. Razdvajanje muškaraca i dječaka je i tog dana nastavljeno po istom principu, uz jednu malu razliku. Naime, kada su Holanđani utvrdili da srpski vojnici razdvajaju muškarce i dječake zbog navodne istrage o ratnim zločinima, a uvidjevši da…

Read More

12. jula 1943. godine, njemačke okupacione snage, pripadnici SS divizije “Princ Eugen”, uništili su bošnjačko naselje Orašlje kod Stoca. Stanovništvo ovog zaseoka je podržavalo partizanski pokret, a kao odmazda i poruka svim drugim naseljima šta ih čeka ako se budu opirali okupaciji, uslijedio je stravičan pokolj nad nedužnim stanovništvom. SS zločinci su sve seljake koje su zatekli u polju natjerali u kuće i štale u koje su potom upadali i otvarali vatru ubijajući svakoga koga su zatekli ne praveći razliku između muškaraca, žena i djece. Kako bi se uvjerili da niko neće preživjeti ovaj masakr, Nijemci su pri odlasku zapalili…

Read More