Fadila Odžaković (nadimak Žuta) je rođena 1958. godine u okolini Goražda, ali je agresiju na RBiH dočekala u sarajevskom naselju Velešići. U organizaciju otpora agresiji se uključila još 1991. godine. U početku je radila kao bolničarka u ambulanti, ali se kasnije kao vojnik uključila u sve akcije koje je njena brigada poduzimala. Tokom velike operacije tzv. VRS, s ciljem povratka kote Orlić na Žuči, srpski vojnici su spred sebe vodili živi štit sastavljen od zarobljenih bošnjačkih civila. Fadila je bila jedna od prvih boraca na liniji odbrane Sarajeva. Pred navalom srpskih vojnika na Žuči, tog 18. septembra 1992. godine se…
Autor: Bosnevija
Bosanski Petrovac je 14. septembra obilježio 28 godina od dana kada je Peti korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine oslobodio ovaj krajiški grad. Grad je prethodno bio pod trogodišnjom srpskom okupacijom, a za to vrijeme su počinjeni i brojni zločini nad bošnjačkim stanovništvom. Ipak, sloboda se vratila u ovaj grad. A njegovi građani i danas cijene njenu vrijednost. Pokazuju to snimci proslave oslobođenja Bosanskog Petrovca od prije par dana. Ovaj grad može biti primjer kako se svi skupa trebamo odnositi prema važnim datumima iz naše nedavne prošlosti. @zirhad92Dan oslobodjenja Bosanskog Petrovca od agresora vojske RS.14.09.1995.se obiljezava vec godinama nisu protjerali…
Nakon četničkih pokolja u istočnoj Bosni, u kojim su djelimično sudjelovali i Titovi partizani, u mnogim Bošnjacima se javila volja da samostalno brane svoju zemlju, svoje porodice i narod. Upravo će taj momenat iskoristiti njemački okupator kada je 1943. formirao 13. SS brdsku diviziju “Handžar” sastavljenu uglavnom od bošnjačkih mladića. Divizija je popunjena dijelom dobrovoljcima, a dijelom su je činili regruti. Međutim, prvi problemi su se javili kada je divizija poslana u južnu Francusku na navodnu obuku. Bošnjaci u “Handžar” diviziji su smatrali kako su dovoljno obučeni da brane svoj rodni kraj i nisu željeli napuštati Bosnu. Međutim, naredba je…
Danas je u okviru manifestacije “Dani pobjede, dani ponosa – Vlašić 2023” na najvišem vrhu ove planine, Paljeniku, podignuta zastava sa ljiljanima, tj. zastava RBiH. Zastava Republike Bosne i Hercegovine, dimenzija 5×10 metara na jarbolu koji je visine 17.5 metara. Manifestaciji su prisustvovali predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Denis Bećirović, reisu-l-ulema IZ u BiH Husein ef. Kavazović te ostali mnogobrojni gosti iz političkog, vojnog i vjerskog života Bosne i Hercegovine. U veličanstvenoj operaciji iz marta 1995. godine, jedinice Prvog, Trećeg, Četvrtog i Sedmog korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine, oslobodile su ovu strateški…
Na putu spajanja “svih srpskih zemalja” od početka agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu stajao je V korpus ARBiH i kako je to zločinac Mladić rekao, njegova kičma, 505. bužimska brigada sa komandantom Izetom Nanićem. Nakon što su slomili Prvu autonomiju tokom ljeta 1994. godine, Bužimljani su se suočili sa do tada najvećom ofanzivom srpske vojske u ovom dijelu naše domovine. Operaciju “Breza ‘94” je isplanirao, organizovao i vodio lično Ratko Mladić. Sa skoro 15 000 vojnika koji su dolazili iz različitih dijelova BiH, Mladić je zamislio zauzeti Bužim, potom Cazin i izbiti pravo u Bihać. Na sastanku neposredno pred…
Godina je 1690. Kršćanska vojska već godinama napada Vrgorac (originalno Vrhgorac). Vrgorac, Imotski, Ljubuški i okolina već su 370 godina dijelom Bosne. Mletačka vojska zauzima grad, a u jednom napadu su zarobljena dvojica Bošnjaka, otac i sin iz ljubuške porodice Alendar. Hasan Alendar ima tek 8 godina kada biva odveden u ropstvo. Harambaša Šimun im je poštedio život, ali je uzeo malog Hasana kao taoca dok njegov otac ne skupi ogromnu količinu zlata za otkup iz ropstva. Proći će godine dok otac skupi potrebno zlato, ali uzalud. Hasan je odveden u franjevački samostan u Zaostrog, gdje je pokršten, dobio je…
Porodica je, po sociološkoj definiciji, osnovna ćelija društva. Mnogo skladnih porodica u cjelini čini skladno društvo. Bošnjačko društvo je u 21. vijeku suočeno sa različitim izazovima, a jedan od najvećih, ili barem najznačajnijih, je kako očuvati bošnjačku porodicu i vrijednosti koje se tradicionalno vezuju za nju. U vrijeme dinamičnih izmjena u sistemu vrijednosti u našem društvu, postoji mnogo načina kako se posljedice razaranja porodičnih vrijednosti manifestuju u našoj svakodnevnici. Npr. značajan pad nataliteta kod Bošnjaka ima svoje korijene i u promjenama koje su zahvatile bošnjačku porodicu, ali su migracije još izraženije. Sa druge strane, povećan broj razvedenih brakova, vanbračnih zajednica…
Nedjelja, 16. jula 1995. godine, počela je sukobima između čela kolone bošnjačkih muškaraca i pripadnika tzv. VRS. Nakon što su Bošnjaci uspjeli probiti jedan dio koridora, srpska strana je zatražila pregovore. Rezultat pregovora bio je dogovor prema kojem će tzv. VRS osigurati preostalim Bošnjacima u koloni miran prolaz do slobodnog teritorija 2. korpusa. Zvornik je još uvijek bio u opasnosti, pa je Pandurević po svaku cijenu želio dogovor. Dogovor je ispoštovan samo djelimično, jer je koridor uistinu otvoren neko vrijeme. Međutim, kada su Srbi shvatili da su naoružani Bošnjaci prešli na slobodnu teritoriju, zatvorili su koridor, dovodeći još hiljade nenaoružanih…
Mustafa Obradović iz Borojevića kod Stoca je imao 19 godina kada ga je tzv. HVO uhapsio i pritvorio u koncentracioni logor Gabela kod Čapljine. Uslovi za život logoraša u logoru Gabela su bili jako teški, a naročito je nedostajalo hrane. Logoraši su svakodnevno odvođeni na prisilni rad, pa se tako među njima našao i Mustafa. Jednog dana kad se vraćao sa prisilnog rada, uspio je sa sobom ponijeti komad hljeba kako bi ga mogao podijeliti sa ostalim logorašima. Međutim, kada su logoraši stigli nazad u logor, postrojio ih je upravnik logora, zloglasni Boško (Boko) Previšić i naredio im da iz…
Subota, 15. juli 1995. godine počela je sa zakopavanjem više hiljada bošnjačkih leševa, ljudi koji su ubijeni u posljednja 24 sata u Orahovcu i Petkovcima. U trenucima dok je trajalo kopanje masovnih grobnica za ubijene srebreničke Bošnjake, u Beogradu su trajali pregovori između Ratka Mladića i predstavnika međunarodne zajednice koji su rezultirali sporazumom. Sporazum je predviđao dozvolu holandskom bataljonu da napusti svoju bazu u Potočarima, a zauzvrat bi se srpska okupacija Srebrenice u potpunosti priznala. 15. jula je po prvi put došlo do direktnog okršaja između jedinica Armije Republike Bosne i Hercegovine i tzv. VRS prilikom proboja prema Tuzli, jer…